{"id":193,"date":"2007-07-07T18:44:57","date_gmt":"2007-07-07T16:44:57","guid":{"rendered":"http:\/\/pubweb.carnet.hr\/turic\/?p=193"},"modified":"2014-10-02T23:17:20","modified_gmt":"2014-10-02T21:17:20","slug":"povijesni-pregled","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/turic.hr\/?p=193","title":{"rendered":"Povijesni pregled"},"content":{"rendered":"

Prva kolonizacija stanovni\u0161tva na ovom prostoru karakteristi\u010dna je za neolitsko doba (otprilike 2000 godina prije Krista). Poslije ovog prethistorijskog razdoblja dolazi anti\u010dki period – tj. period Rimskog Carstva kojeg karakteriz\u00adira prva organizacija prostora. Prema upravno-teritorijalnoj podjeli, podru\u010dje Turi\u0107a pripadalo je provinciji Panonia Inferior odnosno Panonia Secunda s najzna\u010dajnijim urbanim sredi\u0161tem na mjestu danasnje Sremske Mitrovice – Sirmium, kao i Marsonije i Cibalije (dana\u0161nji Slavonski Brod i Vinkovci). Nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva 476. godine ovaj se teritorij nalazi u sklopu Odoakarove, zatim Isto\u010dnogotske dr\u017eave, a kasnije nominalno pripada Isto\u010dnorimskom carstvu (Bizantu).
\nVi\u0161e pojedinosti o povijesti Turi\u0107a i grada\u010da\u010dkoga kraja mo\u017eete prona\u0107i na mre\u017enim stranicama Op\u0107ine Grada\u010dac<\/a>.
\nO crkvenom ustroju u dijelu Bosne u kojem se nalazi i Turi\u0107 mo\u017eete prona\u0107i podatke na mre\u017enim stranicama Franjeva\u010dkog samostana u Tolisi<\/a>.<\/p>\n

\nPo\u010detkom 7. stolje\u0107a u ove krajeve dolaze Slaveni koji se naseljavaju organizirani u plemenske zajednice. Od IX. do kraja XI. stolje\u0107a podru\u010dje Turi\u0107a u sastavu je Kraljevine Hrvatske, a od 1102. godine u okviru Hrvatsko-Ugarske dr\u017eave. Negdje po\u010detkom XII stolje\u0107a za bana Kulina Bosna se \u0161iri na podru\u010dje Usore. Podru\u010dje Turi\u0107a upravo je pripadalo podru\u010dju Usore. Usora je obuhva\u0107ala teritorij Bos. Broda, Dervente, Maglaja, Te\u0161nja, \u017dep\u010da, Grada\u010dca i Br\u010dkog. Postoji mi\u0161ljenje da su ovu oblast darovali bosanskoj dr\u017eavi ugarsko-hrvatski vladari za zasluge u borbi protiv Bizanta. Na ovom prostoru od rijeke Bosne do rijeke Tolise protezala se srednjovjekovna \u017eupa Nenavi\u0161te koja se prvi put spominje 1323. godine. Vrlo va\u017ean spomen ovog podru\u010dja u povijesnim izvorima nalazimo u jednoj darovnici koju je izdao bosanski kralj Stjepan Toma\u0161evi\u0107 u Bobovcu (Kraljeva Sutjeska) 1461. godine. U darovnici se spominje da je kralj Stjepan Toma\u0161evi\u0107 darovao svom dobrom sluzi – knezu podru\u010dje Grada\u010dca sa svim okolnim selima. Poslije pada Bosne pod Turke 1463. godine, ovaj je kraj izvjesno vrijeme bio u okviru Srebreni\u010dke banovine, koju je uspostavio ugarsko-hrvatski kralj Matija\u0161 Korvin kao branu prema Turcima. Nakon pada Srebreni\u010dke banovine ovaj se prostor na\u0161ao duboko u turskoj pozadini. U okviru politi\u010dko-teritorijalne organizacije XVI. stolje\u0107a Turi\u0107 je, kao i cijela sjeveroisto\u010dna Bosna, ulazio u sastav Zvorni\u010dkog sand\u017eaka. Po\u010detkom XVII. stolje\u0107a Turi\u0107 je, u okviru \u017eupe Tramo\u0161nice, bio u sastavu samostana sv. Ilije u Modri\u010di.
\nPo\u010detkom XVIII. stolje\u0107a granica izme\u0111u Austrije i Turske uspostavljena je na rijeci Savi. Tako je Grada\u010da\u010dka nahija postala pograni\u010dnom zonom, pa je imala strate\u0161ku va\u017enost \u0161to je dovelo do razvitka Grada\u010da\u010dke kapetanije.
\nTijekom XVIII. i XIX. stolje\u0107a dolazi do zna\u010dajnijeg naseljavanja hrvatskog \u017eivlja na podru\u010dju Turi\u0107a naro\u010dito iz sredi\u0161nje Bosne i Hercegovine. Postoji mali broj izvora koji bi pru\u017eili podatke o privrednom \u017eivotu u ovom prostoru. Najbolji podaci potje\u010du od zastavnika Bo\u017ei\u0107a iz brodske grani\u010darske pukovnije koji je u \u0161pijunske svrhe proputovao jedan dio Bosne. On u svome izvje\u0161\u0107u iz 1785. godine navodi mnoge zanate po selima oko Grada\u010dca. Tako npr. spominje da su se u Turi\u0107u proizvodile tambure, a ta tradicija se zadr\u017eala sve do dana\u0161njih dana. Tijekom XIX. stolje\u0107a izbijali su \u010desti ustanci zbog uvo\u0111enja tre\u0107ine, ali isto tako i zbog beglu\u010denja i kupljenja hara\u010da. Od svih katoli\u010dkih sela na podru\u010dju kotara Grada\u010dac, jedino u Turi\u0107u nije bilo kmetova. Dolaskom Austro-Ugarske 1878. godine polo\u017eaj hrvatskog stanovni\u0161tva se popravlja.
\nNovom politi\u0107kom podjelom u Kraljevini Jugoslaviji u okviru kotara Grada\u010dac Turi\u0107 1931. godine ulazi u sastav Vrbaske banovine. Od 1939. – \u00ad1941. Turi\u0107 je u sastavu Banovine Hrvatske, a od 1941. – 1945. u sastavu NDH. Za vrijeme II. svjetskog rata, nakon poratnih likvidacija, te ubijenih u ‘pokretu’ (kako su stariji zvali stradanja u povla\u010denju do ‘Beliburg\u0161koga polja i natrag’) Turi\u0107 je imao oko 100 poginulih. a Ve\u0107ina vojno-sposobnih za vrijeme rata bila je unova\u010dena u domobrane i usta\u0161e, a manji broj je sudjelovao u partizanskim jedinicama (ili je simpatizirao partizane). Poslije II. svjetskoga rata vlast u selu preuzimaju mjesni komunisti. Same poratne godine bile su jako te\u0161ke jer su komunisti\u010dke vlasti uvele tzv. obaveze, po sovjetskom uzoru. Narod je to izuzetno te\u0161ko pogodilo jer su obaveze \u010desto bile ve\u0107e nego \u0161to je seljak mogao proizvesti. Stanje se jo\u0161 vi\u0161e pogor\u0161alo 1949. godine uvo\u0111enjem selja\u010dkih radnih zadruga. Oni koji nisu i\u0161li u zadrugu bili su na razne na\u010dine \u0161ikanirani i tjerani na prisilni rad. Selja\u010dke radne zadruge nisu dale nikakve rezultate pa su ubrzo propale. Negdje otprilike 1949. godine zna\u010dajan je dolazak muslimanskih kolonista iz Jablanice (koji su naseljeni zbog potapanja podru\u010dja na kojemu su \u017eivjeli zbog gradnje brane za hidrocentralu kod Jablanice). Za njih je dr\u017eava u sredi\u0161tu Turi\u0107a napravila oko tridesetak novih ku\u0107a, pa je taj dio nazvan Novo Selo. Po\u0161to im dr\u017eava nije ispunila obe\u0107anja, za nekoliko godina svi su se odselili.
\nPo svim obilje\u017ejima prirodne osnove i polo\u017eaja Turi\u0107 je trebao biti jedno od najrazvijenijih sela na op\u0107ini Grada\u010dac. Me\u0111utim, zbog politi\u010dkih prilika i nedovoljno sna\u017enog utjecaja na\u0161ih ljudi u op\u0107inskome sredi\u0161tu due su se donosile sve va\u017ene odluke, selo nije dobilo nego je gubilo organizaciju doga\u0111aja od va\u017enosti za razvoj. Jedna od gre\u0161aka bila je dislokacija jedne od najja\u010dih sto\u010dnih pijaca na op\u0107ini Grada\u010dac u Pelagi\u0107evo. Drugo, po\u010detkom \u0161ezdesetih godina postojao je plan za izgradnju osmogodi\u0161nje \u0161kole u Turi\u0107u, pa je \u010dak bio uveden i peti razred. Sama op\u010dinska uprava i ve\u0107ina seoskih odbornika bili su za izgradnju \u0161kole, me\u0111utim mjesni \u010delnici na \u010delu s tada\u0161njim odbornikom bili su protiv toga, i olako su pustili da se \u0161kola napravi u Mionici obja\u0161njavaju\u0107i kako imamo mali natalitet. Tako su na\u0161a djeca iz Lipora\u0161\u0107a u 1. razredu u\u010dila \u0107irilicu, zbog toga \u0161to se u Kamberima u \u0161koli kao strani jezik u\u010dio ruski.
\nNadalje, selo je izgubilo i organizaciju “Dana \u0161ljive”. Ta se manifestacija odr\u017eavala u Turi\u0107u negdje u periodu od 1971.-1977. godine, i onda je organizacija naglo ukinuta. Upravo je op\u0107ina Grada\u010dac tu manifestaciju dodijelila Turi\u0107u, koji je trebao predstavljati cijelu op\u0107inu kao jedan od najpoznatijih \u0161ljivarskih krajeva u tada\u0161njoj Jugoslaviji. Stoga je u Turi\u0107u trebao biti izgra\u0111en hoteljerski kompleks kojeg bi financirala i sama Republika BiH. Me\u0111utim, izgleda da je nedostajalo dovoljno utjecajnih ljudi, tako da do toga nije do\u0161lo, a manifestacija “Dani \u0161ljive” preba\u010dena je u Grada\u010dac, i sada je prerasla u nadaleko poznati “Sajam \u0161ljive”.
\nMjesni omladinski dom pretvoren je u mje\u0161aonicu poljoprivrednog kombinata “Napredak”, a novi silos je napravljen u Pelagi\u0107evu jer je bilo premalo onih koji bi se zauzeli da bude u Turi\u0107u. Fazanerija u Turi\u0107u bila je pozitivan primjer razvoja seoskog lovnog turizma. Dolazila je uglavnom talijanska klijentela tijekom cijele godine. Na\u017ealost, Turi\u0107 od toga nije mao neke koristi jer je novac i\u0161ao nekud dalje.
\nPodaci su uz male izmjene preuzeti iz knjige Bosanska Posavina magistra Marijana \u0110ordi\u0107a. Uskoro \u0107e mu iza\u0107i iz tiska knjiga (monografija) o Turi\u0107u, o \u010demu \u0107ete biti obavije\u0161teni na na\u0161em portalu www.turic.hr<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prva kolonizacija stanovni\u0161tva na ovom prostoru karakteristi\u010dna je za neolitsko doba (otprilike 2000 godina prije Krista). Poslije ovog prethistorijskog razdoblja dolazi anti\u010dki period – tj. period Rimskog Carstva kojeg karakteriz\u00adira prva organizacija prostora. Prema upravno-teritorijalnoj podjeli, podru\u010dje Turi\u0107a pripadalo je provinciji Panonia Inferior odnosno Panonia Secunda s najzna\u010dajnijim urbanim sredi\u0161tem na mjestu danasnje Sremske Mitrovice […]<\/p>\n","protected":false},"author":185,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-193","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-o_turicu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/turic.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/193","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/turic.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/turic.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/turic.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/185"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/turic.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=193"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/turic.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/193\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/turic.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=193"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/turic.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=193"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/turic.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=193"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}